Udruzenje Sredina

STARI PLAMEN: DISKUSIJA OKO ZABRANE TOKSIČNIH USPORIVAČA SE ZAHUKTAVA


      Izvor: META magazin

Borba oko prestanka korišćenja toksičnih usporivača gorenja u predmetima opšte upotrebe nastavlja se. I dok industrijski lobi napada Evropsku komisiju, vatrogasci, zdravstveni stručnjaci i nevladin sektor uzvraća.

Usporivači gorenja postali su sporno pitanje za Evropske donosioce propisa. Hemijska industrija koja podržava upotrebu broma – toksične supstance koja navodno sprečava gorenje – već dugo se zalaže za upotrebu usporivača gorenja u predmetima opšte upotrebe.

Ali sve više dokaza da oni mogu da prouzrokuju ,,smrtonosnije požare“ i dovedu do pojave raka i poremećaja rada hormona kod odraslih, kao i do pojave neuroloških nedostataka kod dece, ujedinilo je veliki broj različitih interesnih grupa.

Evropski vatrogasci, industrija nameštaja, recikleri i Vlade država, kojima su se pridružili zdravstveni i ekološki eksperti širom sveta, sada pozivaju na zabranu njihove upotrebe. Aktivisti su donekle imali uspeha u tome tokom par proteklih godina, jer je Evropska komisija zabranila ili ograničila neke toksične hemikalije koje se koriste kao usporivači gorenja.

Poslednja pobeda izvojevana je u martu, kada su zvaničnici EU obećali da će se ,,pozabaviti upotrebom nepotrebnih i neželjenih hemikalija“ u proizvodima. Ova objava bila je deo Akcionog plana za cirkularnu ekonomiju, poznatog kao master plan za bezbednije, dugotrajnije i reciklabilnije proizvode.

Međutim, samo dva dana pre ove objave, postalo je jasno da hemijska industrija neće samo mirno da stoji i gleda.

Toksično lobiranje

Međunarodni savet za brom (International Bromine Council – BSEF) je manja industrijska grupacija unutar većeg hemijskog udruženja CEFIC, koji čine 4 hemijske kompanije, od kojih se samo jedna nalazi u Evropi. Ovoga marta BSEF je tužio Evropsku komisiju pred Evropskim sudom pravde nakon odluke da se zabrane halogeni usporivači plamena u plastičnim kućištima i nosačima elektronskih ekrana, kao što su televizori i kompjuterski monitori.

Komisija je uvela zabranu u sklopu Direktive o eko-dizajnu. Ovo je prvi put da ta direktiva, koja postavlja minimalne zahteve za održivost uređaja koji koriste energiju, zabrani upotrebu toksičnih hemikalija. Još 2018. godine države članice su jednoglasno izglasale uvođenje ove zabrane.

Ona je imala za cilj da zaštiti javno zdravlje i pospeši reciklažu, tako što bi sprečila da se toksične hemikalije ugrade u predmete opšte upotrebe. Ovo je urađeno u saglasnosti sa zaključcima nekoliko studija koje su ustanovile prisustvo halogenih usporivača gorenja u kuhinjskom priboru, pa čak i nekim igračkama širom Evrope. Mnogi od ovih usporivača gorenja su klasifikovani kao dugotrajne organske zagađujuće supstance (POPs) i globalno su zabranjene Stokholmskom konvencijom.

Ipak BSEF je video ovu zabranu u Evropi kao pretnju za svoje poslovanje. U svojoj izjavi, lobisti su se žalili kako je Komisija ,,prekoračila granice svoje nadležnosti˝ i ukazali su da ,,nije urađena adekvatna procena uticaj“ prema REACH uredbi, koja predstavlja osnovni pravni okvir u EU za evaluaciju i zabranu opasnih supstanci.

Međutim, aktivisti su u ovom napadu industrije videli dva osnovna problema:

  • REACH može da proceni hemikalije samo na individualnom nivou i ostavlja mogućnost za njihovu zamenu neznatno drugačijim, ali jednako toksičnim hemikalijama. U suprotnosti sa tim, Eko-dizajn direktiva može da zabrani prisustvo cele klase supstanci u određenoj grupi proizvoda;
  • Proces donošenja odluka u vezi evaluacije supstanci prema REACH-u je dugotrajan i uključuje puno nepotrebnih odlaganja.

Vatrogasci protiv usporivača plamena

U međuvremenu, BSEF je usmerio svoje napade i na aktiviste – na Evropske vatrogasce, industriju nameštaja i ekološke nevladine organizacije, koji su formirali savez koji se zalaže za zabranu usporivača gorenja u nameštaju.

U bizarnom pismu koje datira od aprila ove godine, BSEF odbija tvrdnje da usporivači gorenja predstavljaju opasnost po zdravlje i otežavaju reciklažu stolica, sofa, stolova itd. Lobisti nisu pružili čvrste dokaze za tu tvrdnju – pre svega zato što je toksičnost usporivača gorenja opšte poznata – i njihov glavni argument je bio da su usporivači gorenja neophodni zbog zaštite od požara.

Zapravo, istraživanja su pokazala da u praksi ove hemikalije ne samo što ne sprečavaju požar, već plamen čine smrtonosnijim jer povećavaju njegovu toksičnost. U Velikoj Britaniji, od 1990. godine, najveći broj smrti i povreda izazvanih požarom nije bilo usled opekotina već zbog udisanja toksičnog dima.


Vatrogasci žele da se u budućnosti zabrane usporivači gorenja
(Izvor fotografije: META magazine)

Baš zbog toga se vatrogasci, koji su stalno izloženi tom dimu, zalažu za zabranu toksičnih usporivača gorenja. Kao članice Saveza za nameštaj bez usporivača gorenja (Alliance for Flame Retardant Free Furniture), Evropski savez vatrogasnih sindikata se zalaže za upotrebu bezbednijih i efikasnijih alternativa, kao što su detektori dima i sprinkleri. Za razliku od usporivača gorenja, oni daju ljudima dovoljno vremena da se evakuišu i da ne budu izloženi toksičnim dioksinima.

Problem je što proizvođači danas koriste usporivače gorenja kako bi ispunili zahteve nacionalnih standarda zapaljivosti, smatra Evropska konfederacija proizvođača nameštaja  (European Furniture Industries Confederation – EFIC). ,,Kao proizvođačima, gotovo nam je nemoguće da ispoštujemo sve zahteve različitih standarda kako bi prodavali nameštaj na evropskom tržištu˝, kaže predsednik ove grupacije Markus Wiesner.

Savez je pozvao na harmonizaciju i relaksaciju nacionalnih standarda zapaljivosti širom EU, što bi omogućilo da se više ne koriste usporivači gorenja u nekim proizvodima. Slični propisi nedavno su usvojeni u Američkim saveznim državama Kaliforniji i Vašingtonu, gde se više ne zahteva prisustvo usporivača gorenja u nameštaju.

Kako Evropska komisija insistira da se reši pitanje rasta količina opasnog otpada i toksičnih zagađujućih materija, aktivisti sve više veruju u budućnost gde će usporivači gorenja biti strogo regulisani. Pošto su donosioci odluka, nauka i vatrogasci na njihovoj strani, to ne bi trebalo da bude toliko nerealno.

Autor teksta: Mauro Anastasio

Izvor: META – THE NEWS CHANNEL OF THE EUROPEAN ENVIRONMENTAL BUREAU